Soboslikar i ličilac

Zanimanje: soboslikar-ličilac

 

a) Opće obrazovni dio

Naziv predmeta Broj sati Suma sati
  1. razred 2. razred 3. razred  
  tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje  
Hrvatski jezik 3 105 3 105 3 96 306
Strani jezik 2 70 2 70 2 64 204
Povijest 2 70 - - - - 70
Vjeronauk/etika 1 35 1 35 1 32 102
TZK 1 35 1 35 1 32 102
Politika i gospodarstvo - - 2 70 - - 70
Ukupno 9 315 9 315 7 224 854

b) stručno teorijski dio s izbornom nastavom

Naziv predmeta Broj sati Suma sati
  1. razred 2. razred 3. razred  
  tjedno godišnje tjedno godišnje Tjedno godišnje  
Tehnologija zanimanja 2 70 3 105 4 128 303
Crtanje s osnovama obojenja 1 35 1 35 1 32 102
Matematika u struci 2 70 1 35 1 32 137
Računalstvo 2 70         70
Izborni dio 1 35 3 105 4 128 268
Ukupno 8 280 8/ 280 10 320 880

c) praktični dio

Naziv predmeta Broj sati Suma sati
  1. razred 2. razred 3. razred  
  godišnje godišnje godišnje  
Tehnološke vježbe 35 105 96 236

Praktična nastava u školi

325 165 64 790
Praktična nastava u radnom procesu 540 630 640 1810
Ukupno 900 900 800 2600

Učenje temeljeno na radu:

- 1. razred: realizirat će 900 sati učenja temeljenog na radu od čega će kontinuirano 560 sati realizirati u školskim radionicama (16 sati tjedno – 4 dana po 4 sata ili 2 dana od 8 sati – ovisno o pandemiji), 35 sati kroz tehnološke vježbe (35 sati) te 305 sati u svijetu rada na način da će učenici te sate realizirati tijekom zimskog, proljetnog i ljetnog odmora učenika i to u poduzećima i obrtima.

- 2. razred: realizirat će 900 sati učenja temeljenog na radu pri čemu će na praktičnoj nastavi provoditi 2 dana tjedno po 8 sati. Pri tome će realizirati 105 sati kroz tehnološke vježbe (105 sati) te 795 sata u svijetu rada na način da će učenici te sate realizirati kontinuirano tijekom nastavne godine te zimskog, proljetnog i ljetnog odmora učenika i to u poduzećima i obrtima.

- 3. razred: realizirat će 800 sati učenja temeljenog na radu pri čemu će na praktičnoj nastavi provoditi 2 dana tjedno po 8 sati. Pri tome će 96 sati realizirati kroz tehnološke vježbe (64 sata) te 736 sata u svijetu rada na način da će učenici te sate realizirati kontinuirano tijekom nastavne godine te zimskog, proljetnog i ljetnog odmora učenika i to u poduzećima i obrtima.

Važno je istaći da će se i većina strukovno-teorijskih predmeta, u dijelu broja sati, realizirati kao učenje temeljeno na radu koristeći pri tome postojeću opremu te projektnu i problemsku nastavu – tehnologija zanimanja, crtanje s osnovama obojenja i tehnološke vježbe.

4.1.3 Novi JMO obrtnički programi

Nakon završetka projekta « Usklađivanje strukovnog obrazovanja sa potrebama tržišta rada» u kojem smo sudjelovali zajedno s Njemačkim društvom za tehničku suradnju i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i kroz koji smo eksperimentalno izvodili novi program automehatroničar te uspješne evaluacije isti je, zajedno s programom instalater kućnih instalacija, uključen u redovni sustav kao JMO program. No, isti ipak imaju određene razlike u odnosu na stare JMO programe.

Novi programi predstavljaju objedinjavanje sadašnjih programa automehaničar i autoelektričar odnosno vodo i plino instalatera te instalatera grijanja i klimatizacije, ali ne njihovom fuzijom, već su izrađeni novom metodologijom. Naime, stručni dio novog programa se temelji na predmetnom programiranju u prvom razredu te projektnoj nastavi i poljima učenja u drugom i trećem razredu. Ono što je vrlo važno je metodika izvođenja stručne nastave koja je usmjerena na praksu i realizira se simulacijom stvarnih radnih postupaka i situacija iz radionice. Tijekom nastavnog sata nastavnik je moderator, a učenici u grupnom radu, samostalno izvode, dokumentiraju, evoluiraju i prezentiraju nastavnu jedinicu.  

U ovom programu se po prvi put javlja realni broj sati praktične nastave od 680 sata.

Velika promjena je i to što se sada u prvom razredu 560 sati praktične nastave realizira u školskoj radionici, a samo 120 kod obrtnika.

No, veliki nedostatak kod novih programa je činjenica da učenici imaju samo jedan sat nastave TZK tjedno pri čemu ista nije predviđena kao izborni predmet kao kod ostalih JMO programa i to je veliki nedostatak. To je nešto što uistinu treba ispraviti, a što smo mi kompenzirali na način da smo svim tim razredima dali po jedan sat dodatne nastave TZK tako da sada svi naši razredi imaju po 2 sata nastave TZK.

Ovi programi postali su model prema kojem je izrađena odnosno definirana razina 4.1 u Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje te je prema njima izrađen „Hrvatski model dualnog sustava“ koji se od prošle godine primjenjuje u RH u nekoliko zanimanja, ali iz sektora različitih od naših. Kao što već rekoh, to je veliko priznanje za našu Školu, ali i primjer kako se pametno mogu iskoristiti EU fondovi i suradnja s partnerima iz Europske unije.