Instalater kućnih instalacija

Zanimanje: Instalater kućnih instalacija

  1. a.)Zajednički općeobrazovni dio
Naziv predmeta Broj sati
  1. razred 2. razred 3. razred
  tjedno Godišnje tjedno Godišnje Tjedno Godišnje
Hrvatski jezik 3 105 3 105 3 96
Strani jezik 2 70 2 70 2 64
Povijest 2 70 - - - -
Vjeronauk/etika 1 35 1 35 1 32
TZK 1 35 1 35 1 32
Politika i gospodarstv - - 2 70 - -

b.) Posebni stručni dio

Matematika u struci 1 35 - - - -
Tehnologija obrade i spajanja 2 70 - - - -
Tehničko crtanje 1 35 - - - -
Osnove elektrotehnike 1 35 - - - -
Tehnologija kućnih instalacija - - 6 210 8 256
Računarstvo 1 35 - - - -

Izborni dio

1 35 1 35 1 32

Praktična nastava:

-školska radionica

-obrtnička radionica

 

750

560

190

 

840

70

770

 

640

-

640

Učenje temeljeno na radu:

- 1. razred: realizirat će 750 sati učenja temeljenog na radu od čega će kontinuirano 560 sati realizirati u školskim radionicama (16 sati tjedno – 2 dana po 4 sata + 1 dan od 8 sati) te 190 sati u svijetu rada na način da će učenici te sate realizirati tijekom zimskog, proljetnog i ljetnog odmora učenika i to u poduzećima i obrtima.

- 2. razred: realizirat će 840 sati učenja temeljenog na radu pri čemu će na praktičnoj nastavi provoditi 2 dana tjedno po 8 sati. Pri tome će 70 sati realizirati u školskim radionicama (8 sati tjedno – 1 dan po 8 sati) te 770 sati u svijetu rada na način da će učenici te sate realizirati kontinuirano tijekom nastavne godine te zimskog, proljetnog i ljetnog odmora učenika i to u poduzećima i obrtima.

- 3. razred: realizirat će 640 sati učenja temeljenog na radu pri čemu će na praktičnoj nastavi provoditi 2 dana tjedno po 8 sati tijekom nastavne godine te zimskog, proljetnog i ljetnog odmora učenika i to sve u poduzećima i obrtima.

Važno je istaći da će se većina strukovno-teorijskih predmeta u prvom razredu (osnove elektrotehnike, tehnologija obrade i spajanja) realizirati kao učenje temeljeno na radu koristeći pri tome postojeću opremu. U 2. i 3. razredu učenici imaju samo jedan strukovno-teorijski predmet, tehnologiju kućnih instalacija (6 + 8 sati), koji se izvodi projektnom i problemskom nastavom odnosno u cijelosti kao učenje temeljeno na radu.

4.1.4. Četverogodišnji programi – stari

Sa izvođenjem četverogodišnjih programa započeli smo prije 16 godina kada smo prvo upisali učenike u zanimanja tehničar za računalstvo i drvodjeljski tehničar-dizajner, a potom i tehničar za vozila i vozna sredstva te tehničara za cestovni promet. Primjena navedenih programa donijela je izvrsne rezultate jer smo pokazali da svojim kadrovskim i materijalnim uvjetima možemo izuzetno kvalitetno izvesti nastavni proces. Danas se to pokazao dobrim potezom za opstanak Škole jer je uvođenjem Državne mature praktički onemogućen upis na fakultete za učenike trogodišnjih programa, te roditelji uglavnom žele upisati djecu u četverogodišnje programe bez obzira na ocjene i stvarne mogućnosti djece.

Osobno smatram da su u ovom trenutku ovi programi najveći problem našeg obrazovnog sustava jer se nalaze negdje između potreba tržišta rada i Državne mature. Naime, učenici mogu na Državnu maturu, ali nastavni program je takav da imaju manjak nastavnih sati iz predmeta obaveznih na maturi što im stvara poteškoće, te ih stavlja u neravnopravan položaj sa gimnazijalcima. S druge strane veliku većinu četverogodišnjih programa tržište rada danas ne treba i učenici, koji se ne upišu na visoke škole, osuđeni su na Zavod za zapošljavanje.

Očito je da moramo definirati što želimo sa ovim programima i tome ih prilagoditi. Sigurno je da se njihovim moderniziranjem, te povećanjem broja sati praktične nastave i predmeta obaveznih na Državnoj maturi može učenicima osigurati, ne samo lakša prohodnost prema fakultetima, već i mjesto na tržištu rada. Upravo sukladno tome je Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje definiran nastavni plan razine 4.2 (po HKO-u) gdje je konačno predviđena i praktična nastava u svijetu rada kako bi se učenike navedenih programa približilo tržištu rada. Izrađena su 24 nova četverogodišnja kurikuluma koja su prošla eksperimentalnu primjenu i vanjsku evaluaciju NCVVO-a te je zaključeno da jedino kurikulum tehničar cestovnog prometa ne zadovoljava tražene kriterije te se njegovo izvođenje odgađa odnosno koristit ćemo „stari“ kurikulum.